Brana na Atlantiku

Kad je Frédéric Beigbeder u izlogu galerije ugledao sliku drvene kuće na egzoticnoj plaži, prepoznao je rt Cap Ferret u Arcachonskome zaljevu, gdje živi njegov prijatelj Benoît Bartherotte. Odlazi mu u posjet, boravi u bungalovu na rubu silovitog Atlantika i suočava se s vlastitom prošlošću koja se nameće poput „zida koji nas štiti od sadašnjosti”. Na tragu  Francuskog romana , Beigbeder pripovijeda o djetinjstvu provedenom između rastavljenih roditelja, permisivnosti sedamdesetih, adolescenciji, zabavama i flertovima, susretu s glumicom Laurom Smet 2004. godine... Vrijeme je prošlo. Zabava je gotova. Samoću može pobijediti samo ljubav. Ljubav njegove obitelji, ljubav koju Bartherotte, taj „Hemingway u boksericama”, donosi na svoj Cap Ferret, vodeći suludu bitku protiv neizbježnog porasta razine mora i gradeći branu na Atlantiku. Frédéric Beigbeder  (1965.) rodio se u otmjenom predgrađu Pariza u dobrostojećoj građanskoj obitelji. Karijeru je započeo kao kreativac u reklamnim agencijama, a 1990. objavljuje prvijenac  Mémoire d'un jeune homme dérangé . Romanom   €19,90  (2000.) postaje slavan i izvan Francuske. Danas radi kao pisac, književni kritičar, komentator i scenarist. Nastupio je u desetak dugometražnih filmova te je dva filma i režirao ( Ljubav traje tri godine , 2012.;  L'Idéal , 2016.). Osnivač je književne nagrade Flore. Najvažnija djela:  Windows on the World , 2004. (Nagrada Interallié 2013.),  Ljubav traje tri godine , 2005.,  Romantični egoist , 2006.,  Upomoć, molim oprost , 2007.,  Praznici u komi , 2009.,  Francuski roman , 2010. (Nagrada Renaudot),  Život bez kraja , 2018.,  Čovjek koji plače od smijeha , 2020.